Grčka mitologija naziv je za skupinu mitova koji pripadaju starim Grcima i govore o njihovim božanstvima i herojima, prirodi svijeta te o poreklu i značaju njihovih vlastitih kultova i verskih rituala. Mitologija je sastavni deo drevne grčke religije. Naučni danas proučavaju ove mitove nastojeći osvetliti religijske i političke ustanove stare Grčke i njene civilizacije te razumjeti prirodu samog nastanka mita.
Grčka je mitologija obrađena u velikom broju priča, ali i u grčkim umetničkim delima kao što su slike na vazama i darovi. Grčki mit nastoji objasniti poreklo sveta i opisati život i doživljaje velikog broja bogova, boginja, heroja, heroina i mitskih bića. Te su se priče prvobitno širile usmenim putem, no danas su grčki mitovi uglavnom poznati iz grčkih književnih dela. Najstariji književni izvori, Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, bave se trojanskim ratom i događajima koji su usledilii neposredno nakon njega. Dve pesme Hezioda, koji je živeo nedugo nakon Homera,Teogonija i Poslovi i dani, pričaju o postanku sveta, smeni božanskih vladara, smeni ljudskih rodova, poreklu ljudskih nesreća i poreklu žrtvenih obreda. Drugi su mitovi sačuvani u homerskim himnama, u fragmentima pesama koje su pripadale grčkom epskom ciklusu, u lirskoj poeziji, u delima grčkih tragičara iz 5. veka pne, u spisima učenika i pesnika helenističkog razdoblja, kao i u tekstovima koje su u vreme rimske vlasti napisali autori kao što su Plutarh i Pauzanija.
Grčka je mitologija obrađena u velikom broju priča, ali i u grčkim umetničkim delima kao što su slike na vazama i darovi. Grčki mit nastoji objasniti poreklo sveta i opisati život i doživljaje velikog broja bogova, boginja, heroja, heroina i mitskih bića. Te su se priče prvobitno širile usmenim putem, no danas su grčki mitovi uglavnom poznati iz grčkih književnih dela. Najstariji književni izvori, Homerovi epovi Ilijada i Odiseja, bave se trojanskim ratom i događajima koji su usledilii neposredno nakon njega. Dve pesme Hezioda, koji je živeo nedugo nakon Homera,Teogonija i Poslovi i dani, pričaju o postanku sveta, smeni božanskih vladara, smeni ljudskih rodova, poreklu ljudskih nesreća i poreklu žrtvenih obreda. Drugi su mitovi sačuvani u homerskim himnama, u fragmentima pesama koje su pripadale grčkom epskom ciklusu, u lirskoj poeziji, u delima grčkih tragičara iz 5. veka pne, u spisima učenika i pesnika helenističkog razdoblja, kao i u tekstovima koje su u vreme rimske vlasti napisali autori kao što su Plutarh i Pauzanija.